
	- Izbornik -

	• Mladi • Domovina • Povijest • Statistika • Ž.K. Sutjeska • Links • Kontakt • Arhiva Vijesti


	Veliki Pečat Bosanskog Kralja Tvrtko I (1353-1391)

- Domovina -

DOGADJAJNICA ILI VREMENSKI REDOSLIJED ZBIVANJA U BIH

Najvazniji nadnevci i godine
1154.-1163. Bosnom vlada kao ban Boric iz Slavonije
1180. Bosna i juzni dio Hrvatske oslobadjaju se bizantske vlasti
1180.-1203. u Bosni vlada ban Kulin
1203. sabor na Bilinu polju kraj Zenice gdje se bosanski ?krstjani? obvezuju na vjernost Sv. Stolici
1291. Franjevci dolaze u Bosnu
1353.-1391. Bosnom vlada Tvrtko I.
1377. Tvrtko se kruni za kralja
1390. Tvrtko se proglasio kraljem Hrvatske i Dalmacije
1391. umire Tvrtko I.
1408. kralj Zigmund potuce bosansku vojsku i pobije njihovo plemstvo kod Dobora
1415. vojvoda Hrvoje Vukcic Hrvatinic s turskim jedinicama potuce ugarsko - slavonsku vojsku na Spreci
1435.-1466. Humom vlada Stjepan Vukcic - odvajanje Hercegovine
1448. Stjepan Vukcic naziva se hercegom - otud Hercegovina
1459. bosanski kralj Stjepan Tomas boravi u Ugarskoj i priznaje hrvatsko - ugarskog kralja Matijasa za svog gospodara
1463. sultan Mehmed II. bez otpora zauzima Bosnu koja ?saptom pade?
1471. Matija Korvin imenuje kneza Nikolu Ilockog za bosanskog kralja
1479. u Rimu umire Katarina Kosaca - posljednja bosanska kraljica
1480. kralj Matija Korvin uzalud provaljuje duboko u Bosnu
1513. hrvatski ban Petar Berislavic tesko porazi Osmanlije kod Dubice
1518. opet Berislavic pobjedjuje Osmanlije kod Jajca i osigurava taj grad - utvrdu
1520. Osmanlije prodiru u Hrvatsku, ubijen Petar Berislavic
1521.-1541. u Bosni je namjesnik Gazi Husref - beg, osnivac Sarajeva i osvajac brojnih hrvatskih utvrda (Knin, Skradin, Obrovac, Jajce, Sinj i dr.)
1525. Husref - beg podsjeda Jajce, ali ga spasava hrvatski knez Krsto Frankopan
1528. Gazi Husref beg osvaja hrvatsko Jajce i time pada Jajacka banovina - obrana Hrvatske i Slavonije
1536. Husref beg prodire u Slavoniju i osvaja Pozegu
1537. u obrani Klisa gine Petar Kuzic, a Hrvatska gubi najvazniju utvrdu na jugu
1552. Osmanlije osvajaju Viroviticu, Cazmu i dolaze do najzapadnije crte u Hrvatskoj (Slavoniji)
1556. osvajaju Kostajnicu - ?vrata? Hrvatske
1580. Bosna od sandzakata postaje pasaluk
1592. Hasan Predojevic, bosanski pasa gradi Novu Petrinju da zaobidje i osvoji Sisak
1592. spomenuti pasa osvaja hrvatski grad Bihac
1593. teski poraz Osmanlija, pretezito bosnjackih pod Siskom, za njih je to bila ?godina propasti?
1595. Hrvati pobijedise Osmanlije kod Petrinje
1606. sklopljen mir s Osmanlijama, prvi povoljni sporazum s kojim Hrvatska dobiva Moslavinu i Petrinju
1652. hrvatski ban Nikola Zrinski pobjedjuje Osmanlije kod Kostajnice
1663.-1664. Hrvati pod vodstvom brace Zrinski izborili nekoliko pobjeda protiv bosnjackih Osmanlija, a Nikola dopire do Osijeka, spaljuje Sulejmanov most, ?cudo? njihova graditeljstva
1683.-1699. traje veliki protuosmanlijski rat Austrije, Venecije, Poljske, Sv. Stolice u kojem Hrvatska ima dostojno mjesto
1687. hrvatski ban Tomo Erdödy oslobadja Dubicu, Kostajnicu, Zrin i pomice granicu Hrvatske na Unu
1688. nove pobjede krscanske (i hrvatske) vojske protiv Osmanlija, oslobodjen Knin koji uzimaju Mlecani
1689. Luka Ibrisimovic i Marko Mesic, svecenici, uz pomoc naroda oslobadjaju dotad osmanlijsku Slavoniju, Liku i Krbavu
1697. E. Savojski s austrijskom vojskom prodire sve do Sarajeva, koje zapali i vrati se u Slavoniju dovodeci vise desetaka tisuca Hrvata - katolika iz Bosne
1699. sklopljen mir u Srijemskim Karlovcima prema kojem se Hrvatskoj vraca Slavonija, Lika, a Veneciji hrvatski teritoriji u kontinentalnoj Dalmaciji
1718. sklopljen mir u Pozarevcu prema kojem Osmanlije odstupaju Austriji sjevernu Srbiju, bosansku Posavinu, a Veneciji Imotski i sve do Neretve. Dubrovnik odstupa turskoj strani Neum i Sutorinu kako bi se zastitio od Venecije (danasnji pristup BiH prema moru)
1736.-1739. nesretni rat Austrije protiv Osmanlija, poraz u Turskoj Hrvatskoj kod Banja Luke
1739. Austrija gubi Beogradskim mirom sve ono sto je dobila Pozarevackim
1787.-1791. Austrija ratuje protiv Osmanlijskog Carstva zajedno s Rusijom, ali bez uspjeha - pokusaj izgona Turaka iz Europe i rjesenje istocnog pitanja nije uspjelo
1791. mirom u Svistovu Osmanlije vracaju Hrvatskoj dotad okupirani Dvor na Uni, i zaledje Bihaca (Dreznik, Petrovo selo, Lapac i Srb)
1804.-1812. u Srbiji izbija ustanak za cije se gusenje salju bosnjacke jedinice
1809. Francuzi izravno granice s Osmanlijskim carstvom na Uni
1820.-1822. bosanski vezir Ali Dzelaludin okrutno uvodi red u Bosni
1826. Sultan Mahmud II. ukida janjicarski red. Pobuna muslimanskog begovata u Bosni koga guse u krvi
1831. muslimanski begovi u Bosni se bune, a hercegovacki ne prihvacaju oruzani prosvjed protiv sredisnje vlasti u Istambulu. Prve vodi Husein - beg Gradascevic, a druge Aliaga Rizvanbegovic
1832. Gradascevic je usprkos pobjedi na Kosovu potucen, bjezi u Slavoniju i otud u Carigrad gdje umire
1832. Hercegovina postaje poseban vilajet na celu s Rizvanbegovicem
1835.-1840. Mehmed - pasa ukida u Bosni nasljedne kapetanije i izaziva bune, koje silom gusi
1839. Sultan Abdul Medzid izdaje ?hatiserif od Gilhane? kojim izjednacava sve podanike bez razlike na vjeru i naciju, uvodi poreze za sve. Bosnjacki begovat odbija dati prava krscanskoj raji
1840. katolici u BiH stavljeni pod zastitu Austrije
1845.-1850. Tahir - pasa provodi reforme u Bosni
1848. Hrvatski narodni preporod i izbor J. Jelacica djeluje u BiH gdje krscani ocekuju oslobodjenje
1850. Sultan je u Bosnu poslao poturicu Omer - pasu Latasa koji silom i u krvi savladava bosansko, islamsko plemstvo
1852.-1858. hercegovacka (pravoslavna) plemena uz pomoc Crne Gore dizu ustanke
1866. Vilajetski ustav u Bosni, BiH sa Sandzakom postaje jedinstveno upravno podrucje
1875. Austrija planira ulazak u BiH. Car Franjo Josip putuje uz granicu BiH i potce Hrvate - katolike na ustanak
1875. Hrvati dizu ustanak u Gabeli, a uskoro im se pridruzuju pravoslavni Srbi u Nevesinju, te Srbi i Hrvati u Bosni
1876.-1878. ustanak u BiH traje. Srbija i Crna Gora stupaju u rat, a za njima i pravoslavna Rusija
1878. mir u San Stefanu - predvidjena autonomija za BiH
1878. Berlinski kongres, BiH pod austrijskim protektoratom, kraj ustanka, okupacija BiH koju vode generali Hrvati (J. Filipovic i S. Jovanovic). Otpor islamskog pucanstva, u ratu poginulo preko tisucu Hrvata
1879. uredjena Zemaljska vlada za BiH u Sarajevu
1881. obnovljena katolicka crkvena uprava za BiH, Sarajevo - mitropolija, Banja Luka i Mostar - biskupije
1884. mostarski franjevci pokrenuli list ?Glas Hercegovca? koji istupa protiv bosnjackog jezika i isto takve narodnosti
1902. Hrvati BiH osnovali svoje kulturno - prosvjetno drustvo ?Napredak?
1907. Hrvati u BiH utemeljili Hrvatsku narodnu zajednicu
1908. Austrija proklamira aneksiju BiH, Srbija prijeti ratom
1910. BiH dobiva svoj Ustav i Sabor - agrarni pokret
1914. teroristicka organizacija Mlada Bosna ubija u Sarajevu nadvojvodu Franju Ferdinanda. Ultimatum Srbiji i rat. Pocetak I. svjetskog rata
1914. uz Drinu se vodi rat u kome sudjeluju brojni Hrvati, muslimani i Srbi (pravoslavni) iz Hrvatske i BiH
1917. Hrvati, Slovenci, izglasavaju u Becu tzv. Majsku deklaraciju s kojom zahtijevaju federalisticko uredjenje za sve juznoslavenski narode u Monarhiji (i za BiH)
1918. slom Austro - Ugarske, prestanak njene uprave u Hrvatskoj i BiH
1918. osnivanje narodnih vijeca u Hrvatskoj, BiH i drugim zemljama, zajednicko Narodno vijece u Zagrebu, Drzava Slovenaca, Hrvata i Srba u kojoj je i BiH
1918. 1. prosinca, u Beogradu se proglasava ujedinjenje i nova Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS). U njoj su sve juznoslavenske zemlje u bivsoj Monarhiji, te Srbija i Crna Gora
1921. u Beogradu se izglasava tzv. Vidovdanski ustav bez sudjelovanja Hrvata, a uz potporu Jugoslavenske muslimanske organizacije i njenog vodje M. Spaha i tako omogucava Pasicu da ?progura? centralisticki ustav koji je najvise pogodio nesrpske krajeve pa i BiH
1929. kralj Aleksandar Karadjordjevic proglasava diktaturu, a Kraljevinu SHS Jugoslavijom. Podjela zemlje na banovine koje razbijaju hrvatske i bosanskohercegovacke povijesne teritorije
1934. u Marseillesu ubijen kralj Aleksandar Karadjordjevic
1937. Jugoslavija krece prema fasizmu
1937. cetnici organiziraju progone Hrvata, a uz brojne zrtve padaju 1937. u Senju i omladinci koji su dosli na koncert sarajevskog drustva ?Trebevic?
1939. sporazum srbijanskih radikala i Hrvatske seljacke stranke (Cvetkovic - Macek) i stvaranje Banovine Hrvatske u koji ulazi sredisnja i sjeveroistocna Bosna, te Hercegovina, osim istocne
1941. Jugoslavija pristupa Trojnom paktu, 27. 3. velikosrpski udar u Beogradu, 6. 4. napad Njemacke, Italije, Madjarske i Bugarske. Slom Jugoslavije
1941. 10. travnja, u Zagrebu proglasena Nezavisna Drzava Hrvatska (NDH) u koju je ?saptom? usla i BiH
1941. 22. lipnja, pocinje partizanski ustanak u Hrvatskoj
1941. 27. srpnja, partizanski ustanak u BiH, cetnicki odredi u talijanskoj zoni, gradjanski rat
1942. u Zagrebu zasjeda neizabrani Drzavni sabor NDH (sa predstavnicima BiH)
1942. u BiH dolaze partizanske jedinice iz Srbije (II. i III. ofenziva)
1942. potkraj, partizanske jedinice organiziraju u Bihacu I. zasjedanje AVNOJ-a
1943. rujan - kapitulacija Italije
1943. na podrucju BiH vodjene tzv. IV. i V. ofenziva
1943. prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a u Mrkonjic - Gradu
1943. u Jajcu - odrzano II. zasjedanje AVNOJ-a, zacetak Druge Jugoslavije
1944. svibanj, desant na Drvar
1944. sporazum Tito-Subasic na otoku Visu, pokusaj legaliziranja nove jugoslavenske drzave
1945. ZAVNOBiH postaje Skupstina BiH - prva vlada
1945. od 8. do 15. svibnja ?rat poslije rata?. Englesko zapovjednistvo predaje hrvatske i druge jedinice Titovoj Jugoslavenskoj armiji, masovne likvidacije u Sloveniji i po ?kriznom putu?
1945. trece zasjedanje AVNOJ-a u Beogradu, dirigirani izbori i proglas Federativne Narodne Republike Jugoslavije
1945.-1990. Narodna Republika BiH u okviru Jugoslavije
1946. ?izglasani? ustavi Jugoslavije, (Republike Hrvatske i BiH)
1946. otvoren Univerzitet u Sarajevu
1946.-1947. grade se zeljeznicke pruge u BiH (Brcko - Banovici - Samac - Sarajevo)
1948. rezolucija Informibiroa, otpor Jugoslavije, progoni pristasa SSSR-a
1949. otvoren logor za komuniste na Golom otoku
1966. smijenjeno prosrpsko vodstvo u KPJ (A. Rankovic)
1966. pocela s radom Akademija nauka BiH
1970. usvojeni ustavni amandmani koji traze vise prava republika
1971. predsjednistvo SK Jugoslavije u Karadjordjevu ostro obracunava s ?pojavama nacionalizma? u SK Hrvatske
1974. donesen novi Ustav SFR Jugoslavije s kojim se Republike priznaju drzavama s pravom odcjepljenja
1980. umire Josip Broz Tito
1984. Zimska olimpijada u Sarajevu
1990. 20. sijecnja, na XIV. kongresu SK Jugoslavije doslo do raspada te organizacije prema nacionalnom kljucu
1990. u Hrvatskoj i BiH osnivaju se i registriraju prve gradjanske politicke stranke
1990. prvi demokratski izbori u BiH, pobjede nacionalnih stranaka, Stranke demokratske akcije (Muslimani), Srpske demokratske stranke i Hrvatske demokratske zajednice
1991. vodstvo BiH se drzi nezainteresirano tvrdeci kako to nije ?njihov rat?
1991., listopad, Srbi napadaju i unistavaju hrvatsko selo Ravno u istocnoj Hercegovini
1992. 7. travnja, priznata BiH kao drzava
1992. Srbi u BiH proglasavaju u kolovozu Republiku Srpsku
1992. travanj, pocinje velikosrpska agresija na BiH
1993. sukobi pa rat Muslimana i Hrvata u BiH
1994. 18. ozujka, smirivanje sukoba i ugovor u Washingtonu
1995. blokada Bihaca
1995. hrvatska vojska sporazumno prelazi granicu BiH i oslobadja Drvar, Jajce, itd.
1995. 12. srpnja, pad Srebrenice i pokolj Muslimana-Bosnjaka
1995. kolovoz, u akciji ?Oluja? HV deblokira Bihac i bratimi se s bosnjackim jedinicama, medju kojima su se borili i Hrvati
1995. 21. studenog, u Daytonu, SAD, potpisan mir u BiH koji su parafirali dr. Franjo Tudjman i Alija Izetbegovic, a kao svjedoci supotpisali su ga predstavnici SAD-a, UN-a, Rusije, te zemlje kontaktne skupine (Francuska, Njemacka, Velika Britanija)
1995. 14. prosinca, u Parizu, u Elizejskoj palaci, su predstavnici Hrvata, Srba i Bosnjaka-Muslimana (dr. Tudjman, Milosevic, Izetbegovic) potpisali Opci okvirni sporazum o BiH koji je bio pripremljen i parafiran u Daytonu 21. studenoga 1995.
1995. 20. prosinca, u BiH je provedbu mirovnog sporazuma iz Daytona i Pariza umjesto UNPROFOR-a 20. prosinca 1995. preuzeo IFOR (medjunarodne snage). BiH je podijeljena na cetiri sektora (britanski, americki, francuski te europski (RRF - europske snage za brzo djelovanje.)
1996. 4. sijecnja, u Sarajevu su se sastali predsjednik Republike Hrvatske dr. F. Tudjman i predsjednik BiH A. Izetbegovic, posjetili sjednicu Zajednickog vijeca za suradnju Hrvatske i BiH i dogovorili daljnje korake za suradnju i jacanje Federacije BiH
1996. 13. sijecnja, BiH i Hrvatsku posjetio americki predsjednik Bill Clinton
1996. 1. ozujka, u BiH proslavljen Dan neovisnosti kao spomen na Referendum iz 1992. kad je s 64 posto glasova odluceno da se ta drzava odvaja od bivse Jugoslavije
1996. 21. ozujka, Sarajevo je u skladu s Daytonskim sporazumom uslo u sastav Federacije BiH. Izvrseno je razgranicenje Federacije i Republike Srpske
1996. 1. travnja, u Haag je na medjunarodni sud otputovao dobrovoljno hrvatski general Tihomir Blaskic, zapovjednik obrane srednje Bosne
1996. 11. svibnja, u Zagrebu je potpisan sporazum izmedju Republike Hrvatske i BiH o otvaranju luke Ploce i slobodnom prolazu kroz Neum, sto je dio dogovora koji je postignut u Washingtonu i Daytonu
1996. 30. lipnja, Radovan Karadzic odstupio je s mjesta predsjednika Republike Srpske u BiH
1996. 14 kolovoza, predsjednici Hrvatske i BiH, F. Tudjman i A. Izetbegovic potpisali su u Zenevi Zajednicku izjavu kojom prihvacaju provodjenje Washingtonskih i Daytonskih sporazuma
1996. 18. rujna, u BiH je izabrano novo Predsjednistvo BiH kome je na celu A. Izetbegovic, a clanovi K. Zubak i M. Krajisnik
1996. 1. listopada, sastanak Predsjednistva BiH zbog neslaganja odrzan je u privatnog gostionici ?Saraj? na razmedju Sarajeva i Pala (srediste Republike Srpske) i imao je stoga nesluzben znacaj
1997. 2. ozujka, u Beogradu su potpisali sporazum o posebnim odnosima srpskog entiteta u BiH (koga je zastupao M. Krajisnik i SR Jugoslavije (Z. Lilic). A. Izetbegovic je to ocijenio kao mijesanje u unutarnje poslove BiH i nepostivanje Daytonskog sporazuma
1977. 13. travnja, papa Ivan Pavao II., svjetski putnik i mirotvorac je poslije Hrvatske (ujesen 1994.) dosao u pastirski pohod BiH. Pozdravili su ga u Zemaljskom muzeju clanovi trojnog Predsjednistva a na stadionu ?Kosevo? vise od 50 tisuca ljudi, uglavnom katolika - Hrvata
1997. 9. lipnja, ministar vanjskih poslova BiH Jadranko Prlic izjavio je kako je Mostar posljednji multietnicki grad u BiH u kome zive podjednako dva naroda (Hrvati i Bosnjaci) dok se Sarajevo umjesto multietnickog pretvorilo u muslimanski grad
1997. 7. srpnja, u Mostaru umro, a pokopan je u Grudama 9. srpnja mr. Mate Boban, utemeljitelj i predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, Hrvatskog vijeca obrane te predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH
1997. 6. kolovoza, odrzan sastanak predstavnika Republike Hrvatske, BiH i Federacije BiH (F. Tudjman, A. Izetbegovic i Vladimir Soljic) gdje je razmotreno provodjenje Washingtonskih i Daytonskih dogovora, razvijanje daljnje suradnje i poboljsanje medjusobnih odnosa
1997. rujan, hrvatsko je vodstvo HDZ-a BiH dalo izjavu kako nece sudjelovati na skorim izborima, ako se ne sprijeci pripremani izborni inzenjering medjunarodnih snaga koji ide zatim da se oslabi i razbije hrvatski nacionalni korpus u BiH koji je u vecini uz HDZ. Tu je odluku 12. rujna poslije razgovora s C. Westendorpom i J. Kleinom podrzao i predsjednik Republike Hrvatske dr. F. Tudjman
1997. 6. listopada, iz Splita je odletjelo 10 Hrvata iz sredisnje Bosne na sudjenje u Haag. Otisli su dragovoljno, jer im je obecano brzo i pravedno sudjenje, ali...?
1997. 21. listopada, Hrvatska je najavila da ce uskoro izaci s razradjenim prijedlogom o Posebnim odnosima s BiH, a nesto prije (8. listopada) je odbila bosnjacki prijedlog da se luka Ploce iznajmi BiH na 99 godina i postane njihov Hong-Kong
1997. 5. studenog, Hrvatska je dala tekst Sporazuma o posebnim odnosima sa Federacijom BiH koga su poduprli dvojica clanova Predsjednistva BiH (Zubak i Krajisnik), a otklonio jedan (A. Izetbegovic)
1997. 10. prosinca, Konferencija u Bonnu koju je odrzalo vijece za provedbu mira u BiH dalo je visokom predstavniku Carlosu Westendorpu ovlastenje protektora u BiH. On je dobio pravo raspustanja svih paradrzavnih institucija i nametanje rjesenja ako se tri strane ne sloze, a to je gotovo uvijek tako i bilo
1997. 25. prosinca, u Mostaru su objavljeni rezultati istrage o podmetnutoj bombi 17./18. rujna 1997. koja je ozlijedila tesko 29 osoba i unistila 56 stanova. To su ucinili islamski teroristi iz stranih zemalja, a ne, kako su tvrdili neki bosnjacki vodje (H. Silajdzic), Hrvati, toboze sami sebi?
1998. 16. i 17. svibnja, na Saboru HDZ-a BiH u Mostaru doslo je prvi put do raskola medju vodstvom. Za novog predsjednika izabran je Ante Jelavic, a Kresimir Zubak i njegovi pristase istupili su iz Stranke i uskoro utemeljili Novu hrvatsku inicijativu (NHI) kao novu stranku
1998. lipanj, donio je protektor C. Westendorp u BiH nekoliko neopozivih odluka, npr. uveo je kao monetu konvertibilnu marku, nacionalnu putovnicu, zastavu i registarske plocice za automobile
1998. 12., 13. lipnja, u BiH su odrzani novi izbori koji su potvrdili opcepoznatu istinu: BiH je drzava triju naroda u kojoj dominiraju nacionalne stranke koje su to potvrdile i na izborima unatoc nastojanju protektorske uprave da ih razvlasti u korist multinacionalnih ili nadnacionalnih stranaka
1998. 22. studenog, u Zagrebu je izmedju Republike Hrvatske te Federacije Bosne i Hercegovine potpisan Sporazum o posebnim odnosima


	- Privatni Oglasi i Reklamiranje -

	Zelite podijeliti lijepe trenutke iz vaseg zivota s rodbinom, prijateljima, zajednicom, cijelom zupom? Radjanje djeteta,vjencanje,godisnjice, rodjendane? Zelite uputiti zelju specijalnoj osobi u vasem zivotu? Reklamirati vas biznis i ostalo? Iskoristite prednosti koje vam nudi internet i oglasavajte na njemu! Besplatne male oglase i reklame posaljite na nas E-mail: catici@catici.com E-Mail