
	- Izbornik -

	• Mladi • Domovina • Povijest • Statistika • Ž.K. Sutjeska • Links • Kontakt • Arhiva Vijesti


	Veliki Pečat Bosanskog Kralja Tvrtko I (1353-1391)

- Domovina -

I. OPCI PODATCI

1. Polozaj
Bosna i Hercegovina (dalje skraceno BiH), od 1992. je samostalna i medjunarodno priznata drzava triju naroda: Hrvata, Muslimana i Srba. Lezi na sjeverozapadu Balkanskog poluotoka. Granici na sjeveru, zapadu i djelomice na jugu s Republikom Hrvatskom, na jugoistoku s Crnom Gorom, na istoku sa Srbijom (obje u sastavu Savezne Republike Jugoslavije). Granice BiH s Republikom Hrvatskom su posljedica osmanlijskih osvajanja u 15. i 16. st. Prirodne granice idu uz rijeke: Savu, Unu, Glinu i Koranu te uz planine poput Pljesivice, Dinare, Orjena.
Za postojanja Rimskog Carstva pripalo je ovo podrucje provinciji Dalmaciji, a sjeverni rub Panoniji. Kad je Carstvo bilo podijeljeno 395. g. pripao je sadasnji prostor BiH zapadnom dijelu Carstva, a od 6. st. drze ga s prekidima Bizantinci do 1180. godine.
S obzirom da je rijeka Drina (koja danas cini granicu prema Srbiji) bila stoljecima granica Zapadnog i Istocnog Rimskog Carstva, zatim bizantsko-grkoistocnog i rimokatolickog svijeta, dakle dviju najpoznatijih europskih kultura i civilizacija, mozemo zakljuciti da je i danasnja BiH pripadala i gravitirala europskom Zapadu. Tako je bilo sve do osmanlijskih osvajanja u 15. i 16. st. kad traje islamsko-azijska agresija i s njom nametnuta civilizacija.
Vec i povrsan pogled na zemljovid pokazuje da BiH s Hrvatskom cine jednu zaokruzenu geopoliticku cjelinu, da doline svih njenih rijeka vode prema sjevernoj i juznoj Hrvatskoj, da svi trgovacki putevi teze prema Hrvatskoj: jadranskoj obali i lukama, poglavito onaj uz djelomice plovnu rijeku Neretvu.

2. Ime
Nova drzava je kao i u doba Austro-Ugarske, te druge Jugoslavije zadrzala svoje dvojno ime: Bosna i Hercegovina (BiH). Vecina rijeka nosi imena jos iz rimskog razdoblja ili iz razdoblja doseljenja Slavena, odnosno Hrvata. Po jednoj od njih - Bosni - koja je u sredistu zemlje i u cijem je gornjem porijecju - Vrhbosni - nastala i formirala se prvotna bosanska drzavica dobila je danasnje ime - Bosna. To je kontinentalni dio zemlje koju od Hercegovine, koja je okrenuta vise prema Jadranskom moru, dijeli vijenac visokih planina. Naziv zemlje Bosne zapisao je prvi put u 10. st. bizantski car Konstantin Porfirogenet, a naziv Hercegovine ili hercegove zemlje nastao je u 15. st. Od dolaska Hrvata u te krajeve nazivalo se to podrucje Humskom zemljom ili Humom.
U 11. i 12. st. Bosnom se smatrala samo danasnja sredisnja Bosna od Sarajeva do Travnika. U 13. i 14. st. ona se sirila na okolne oblasti koje su uglavnom pripadale hrvatskoj i manje srpskoj drzavi. Od pada pod osmanlijsku vlast 1463. Bosna je posebna upravna jedinica Osmanlijskog Carstva koja se siri prema sjeverozapadu i to iskljucivo na stetu Hrvatske (Slavonije i Dalmacije). Do poraza osmanlijske, a po sastavu nasilno islamizirane, pretezito bosanske vojske pod Siskom 1593. okupirana su hrvatska povijesna podrucja izmedju rijeka Ukrine i Kupe s gradovima kao sto su Jajce, Bihac (gdje su zasjedali hrvatski sabori), Cazin (gdje je bilo sjediste kninske biskupije) pa velik dio Slavonije, Like, unutrasnja Dalmacija s Kninom i drugo. Podrucje izmedju Vrbasa i Une koje je pripadalo zagrebackoj biskupiji nazivali s jos u 19. st. Turskom Hrvatskom i na njega je u okviru rjesavanja istocnog pitanja Hrvatska polagala povijesna (virtualna) prava.
Od 12. do sredine 15. st. Bosna je priznavala vrhovnu vlast hrvatskih ili ugarskih kraljeva, koji su nosili i titulu ?rex-Ramae? (kraljevi Rame, tj. Bosne).

3. Teritorij i pucanstvo
Danasnja BiH kao drzava zaprema 51.129 km2. Na tome prostoru je prema popisu pucanstva iz 1991. zivjelo 4,365.000 ljudi. Islamiziranih muhamedanaca koji su se od 1971. nazivali Muslimanima, a od 1993./4. i Bosnjacima, odnosno Bosnjacima-Muslimanima, bilo je 43,7 posto. Zatim su dolazili bivsi Vlasi koji su potkraj 19. st. postali Srbi s 31,4 i Hrvati - katolici s 17,3 posto. Ovdje zive nacionalne manjine: Nijemci, Austrijanci, Cesi, Poljaci, Ukrajinci i Slovenci koji su se naselili za postojanja Austro-Ugarske do 1918., te Crnogorci, Albanci i drugi koji su dosli za postojanja obiju Jugoslavija. Posebnu skupinu cine Zidovi - Sefardi koji su prognani iz Spanjolske i Portugala, a Osmanlijska Carevina ih je naselila u 16. st. u Bosnu, poglavito kao trgovce i obrtnike u Sarajevu i drugim gradovima. Tu zivi i romska manjina. Najstarije, autohtono pucanstvo danasnje BiH cine Hrvati - katolici i veci dio Muslimana - Bosnjaka koji su potomci istog slavenskog zivlja sto je u pocetku 7. st. naselilo zapadni dio Balkanskog poluotoka, te im je i etnogeneza nedvojbeno zajednicka. Doseljenici uskoro poprimaju krscanstvo i u pocetku 9. st. ustrojavaju hrvatsku drzavu, s dinastijom Trpimirovica. Tek u 13. st. nastaje i bosanska banovina s dinastijom Kotromanica. Ta bosanska drzavica nastajala je postupno odvajanjem od Hrvatske. Tako se i njihova Crkva bosanska pomalo odvajala od maticne Katolicke crkve. Po dolasku Osmanlija u 15. st. islam su prihvatili pristase Crkve bosanske, ali i dio Hrvata - katolika. Najveci dio danasnjih Srba su potomci neslavenskog, stocarskog zivlja poznatog pod imenom Vlasi, koji su u osmanlijskim prodorima naseljavani u 15. i 16. st. po Srbiji, Bosni, Hercegovini, Dalmaciji, a otuda kao turski pomocni odredi upadaju duboko u hrvatski prostor i postaju djelatni sudionici stalnih pljackaskih ratova na podrucju juzne i sjeverne Hrvatske. Buduci su Vlasi bili pretezito grkoistocne konfesije koja je 1920. nazvana srpsko-pravoslavnom crkvom, oni tijekom 19. i 20. st. primaju srpsko ime i uklapaju se u srpsku naciju, ali ih narod i dalje naziva Vlasi ili pravoslavci.
Moderna nacionalna svijest kod katolickog, a uskoro i kod islamiziranog pucanstva u BiH pocela se oblikovati potkraj 19. st. Pod utjecajem nacionalnog preporoda u Hrvatskoj i djelovanja katolickog svecenstva, poglavito franjevaca, bosanski i hercegovacki katolici prihvacaju hrvatstvo kao nacionalnu odrednicu. Samostalna srpska drzava, grkoistocna crkva pa i razvoj njihova gradjanstva, posebice trgovaca, ubrzavaju proces pretvaranja Vlaha u Srbe. U pocetku 20. st. oni su se izborili za svoju crkveno - skolsku autonomiju, a islamizirano pucanstvo za slicnu autonomiju koju su nazivali vakufskom. Nacionalno osvjescivanje kod Vlaha - pravoslavaca teklo je ubrzano, kod katolika mnogo sporije, a kod muhamedanaca taj proces traje vec stotinu godina uz velika kolebanja u pronalazenju nacionalnog imena i identiteta. Npr. u pocetku 20. st. vecina se muslimanske inteligencije koji su se ranije nazivali i muhamedancima, opredjeljuje nacionalno kao Hrvati, u parlamentu prve Jugoslavije (tada Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca) su se od 24 zastupnika cak 23 upisala kao Hrvati.
Tijekom II. svjetskog rata znatan broj muslimana podrzavao je u pocetku Nezavisnu Drzavu Hrvatsku, a poslije rata od 1945. inzistira se na izjasnjavanju muslimana poglavito za Srbe, manje za Hrvate. Muslimani se tome protive i uz BiH kao jednu od republika zahtijevaju i posebnu naciju. To je prihvatio Centralni komitet Komunisticke partije Jugoslavije s Titom na celu i od sedamdesetih godina 20. st. dopustalo se i upisivanje Muslimana kao nacije (1971.). Politicki se tada agitiralo za nadnacionalno jugoslavenstvo, a BiH su posebno isticane kao ?Jugoslavija u malom?.
Agresija Srbije i Crne Gore, kao i unutarnja pobuna vecine Srba u Hrvatskoj i BiH, te pomoc koju im je pruzala dobro naoruzana Jugoslavenska armija u ratu 1991.-1995. u Hrvatskoj i BiH bitno su promijenile nacionalnu strukturu i raspored tih triju konstitutivnih naroda koju su dotada usporedjivali s tigrovom kozom. Srbi su se sve vise kretali prema istoku i sjeveru, Hrvati prema zapadu, tj. svaki prema svojim maticnim drzavama, a Muslimani su se koncentrirali u sredisnjoj Bosni, oko Sarajeva, Zenice, Tuzle, te na sjeverozapadu, u Bosanskoj krajini (oko Bihaca). Primirje, prekid rata i Sporazum u Daytonu 1995. samo su privremeno zamrznuli posljednje crte bojista. Bosnjaci i Hrvati kao buduca federacija i konfederacija s Republikom Hrvatskom zadrzali su srednje i zapadne dijelove BiH, osim Banja Luke i okolice, dijela Posavine od Une do Bosne i dijela istocne Hercegovine, koju drze pobunjeni Srbi.


	- Privatni Oglasi i Reklamiranje -

	Zelite podijeliti lijepe trenutke iz vaseg zivota s rodbinom, prijateljima, zajednicom, cijelom zupom? Radjanje djeteta,vjencanje,godisnjice, rodjendane? Zelite uputiti zelju specijalnoj osobi u vasem zivotu? Reklamirati vas biznis i ostalo? Iskoristite prednosti koje vam nudi internet i oglasavajte na njemu! Besplatne male oglase i reklame posaljite na nas E-mail: catici@catici.com E-Mail