Veliki Pečat Bosanskog Kralja Tvrtko I
(1353-1391)
Objavljene Vijesti
Čatićanin u Jeruzalemu prije Georga Busha
Dok Jeruzalem moli, Tel Aviv se zabavlja, Haifa radi Fra Bono Tomić, svećenik rodom iz Čatića, boravio je kao hodočasnik prije mjesec dana u Svetoj zemlji. Tako se uvrstio među nekolicinu hodočasnika iz našeg kraja koji su imali povlasticu vidjeti Isusovu zemaljsku domovinu i pomoliti se na svetim mjestima iz povijesti spasenja. Fra Bono je za čitatelje Sutješkog vjesnika perom i kamerom bilježio dojmove sa svog hodočašća.

Zašto kršćani hodočaste u Svetu zemlju

Na početku ove reportaže htio bih vas podsjetiti na značenje hodočašćenja u Svetu zemlju onako kako je to učinio pokojni papa Ivan Pavao II. u svome pismu u kojem je najavio svoj put ''na svete prostore'' povijesti spasenja. Crkva preporučuje vjernicima da hodočaste na sveta mjesta, ako je moguće, na ona sveta mjesta na kojima su izvori naše vjere: na kojima se ostvarivala priprava za utjelovljenje Riječi Božje, na kojima su živjeli i djelovali veliki proroci Staroga zavjeta, na kojima se ostvarivalo utjelovljenje Sina Božjega, po kojima je Isus stupao sa svoji apostolima i svetima ženama, uključujući Majku Mariju.



Ti su prostori sveti jer ih je Bog izabrao da se na njima, među nama u Isusu iz Nazareta ''nastani'' (Iv 1, 14; usp. Izl 40, 34-35), tako da omogući ljudskom biću izravniji susret sa sobom. Zbog toga je za nas kršćane Sveta zemlja prostor koji je na poseban način posvećen. Tu možemo intenzivnije doživjeti susret s Bogom, susret s Kristom i s njegovom Majkom i njegovim učenicima i s tolikim pravednicima koji su kroz povijest kršćanstva hodočastili u nju.


Moj osobni susret sa Svetom zemljom počeo je slijetanjem u zračnu luku Ben Gurion, u glavni grad Izraela, Tel Aviv. Tel Aviv na hrvatskom znači brežuljak proljeća a danas je to suvremeni grad izgrađen na obali Sredozemnoga mora. Najveći je i najbogatiji izraelski grad u kojemu se između ostaloga nalazi i burza dijamanata i koji s obližnjim gradovima ima oko 700 tisuća stanovnika. Za razliku od Jeruzalema, on je sekularan grad u kojem ima najmanje sinagoga. U njemu nema Arapa, to je potpuno židovski grad. Sagradili su ga prije sto godina Židovi koji su se doselili u Palestinu bježeći pred progonima u zemljama srednje i istočne Europe.



Haifa – grad primjer suživota Židova i Arapa

Od Tel Aviva putujemo prema Haifi, gradu udaljenom oko 100 km. Putuje se uz samo more po suvremenoj i tek izgrađenoj cesti. Haifa je treći po veličini grad u Izraelu, ima oko 300 tisuća stanovnika. Izgrađen je na gori Karmel. Grad je s miješanim stanovništvom. Većina stanovnika su Židovi, a od Arapa najveći dio njih su kršćani. Ovaj grad u Izraelu može biti kao primjer suživota između Židova i Arapa. U Izraelu ima jedna zanimljiva izreka: dok Jeruzalem moli, Tel Aviv se zabavlja, Haifa radi. Za razliku od ostalih krajeva u Izraelu, Haifa je vrlo čist grad, organiziran te se ne može vidjeti ni papirić na ulici. To i nije čudno jer su je sagradili njemački Židovi, tako da je Haifa zadržala nešto od njemačke pedantnosti i organiziranosti. U karmelićanskom samostanu Stella maris slavimo Svetu Misu. Haifa je svjetski centar, središte bahajske vjere, posljednje monoteističke vjere. U Haifi se nalaze, tzv. bahajski viseći vrtovi, u kojima je podignut hram, parlament bahajske vjere. U svijetu ih ima oko 20 milijuna. U gradu pak prevladava mediteranska klima. Iz svetišta koje se nalazi u bogatom vrtu prekrasan je pogled na grad. Jedno od pet izraelskih sveučilišta nalazi se upravo u ovome gradu. Zanimljivo je da je ovo jedini grad koji ima podzemnu željeznicu u Izraelu.

Istoga dana, 18. rujna, putujemo do Kane Galilejske. Dok putujemo autobusom prema Kani, opažamo prostrana polja pamuka i plantaže južnog voća. Naš vodič nas upozorava da su sva polja na kojima se nešto uzgaja navodnjena i da je cijeli Izrael pod mrežom kanala i crpki koje odvode vodu do svake točke. Kana je mjesto prvog Isusovog čuda koje je učinio na svadbi (Vidi Evanđelje po Ivanu 2, 1-12). Odlazimo najprije do crkve Svadbe koju su 1879. sagradili franjevci. Uobičajeno je da tu bračni parovi obnove svoje bračne zavjete. U crkvi zatječemo i druge hodočasnike te nakon obnove njihovih bračnih zavjeta, fotografiranja i kupovanja suvenira idemo prema Nazaretu.


Nazaret – posjet kući Svete obitelji



Nazaret je grad od nekih 70 tisuća stanovnika. Od toga su većinom Arapi. Nazaret je poslije Jeruzalema, za nas kršćane najsvetiji grad. U njemu je svoje djetinjstvo i svoju mladost proveo naš Gospodin Isus Krist (Vidi Evanđelje po Mateju 1, 26-38; 2, 11-23; Luki 2, 39-41; 3. 23 i drugdje). U Nazaretu postoje dvije crkve Navještenja Gospodnjeg, pravoslavna i katolička. Biblija ne kaže gdje je točno mjesto Navještenja, pa su zato podignute dvije crkve. Pravoslavna crkva se zove ''crkva Blagovijesti''. U njoj se nalazi izvor vode a pravoslavni vjeruju da je taj izvor mjesto Navještenja. Ovo je mjesto bilo jedino u Nazaretu gdje je bilo vode. Crkva ima prelijepi ikonostas, dar rumunjskog patrijarha. Na putu do katoličke crkve, bazilike Navještenja, nailazimo na statuu Marije s djetetom, dar gradu Franka Sinatre, poznatog američkog pjevača.

Bazilika navještenja je jedna od najljepših crkava na svijetu. To je crkva s dva kata i najveća je crkva na Bliskom Istoku. Podignuta je na mjestu jedne tipične židovske kućice, uklesane u pećinu, iz I. stoljeća kršćanske ere. Predaja od pamtivijeka drži da je to rodna kuća Marijina. U njoj se može vidjeti povijest kršćanstva u Svetoj zemlji. Crkva je dovršena i predstavlja remek-djelo suvremene arhitekture. Projektirana je u obliku razapetog šatora. Najprije ulazimo o donju crkvu. Iz nje se spuštamo pred kućicu Blažene Djevice Marije. To je obična udubina, uklesana u stijenu. Očigledno, ispred te kućice je bio izgrađen stambeni prostor u kojem je prebivala Marijina obitelj. Od tog prostora ostala je samo ta udubina uklesana u stijenu. Gornja crkva je posvećena Blaženoj Djevici Mariji, Majci Crkve. Nad crkvom se diže visoka kupola u obliku šatora a kroz otvor ispod nje može se vidjeti donja crkva s kućicom Blažene Djevice Marije. U dvorištu bazilike, pored mnoštva mozaika, tražimo i nalazimo mozaik Gospe Bistričke.



Mozaik je posvetio kardinal Franjo Kuharić 1976. godine prigodom hodočašća u Svetu zemlju. U neposrednoj blizini bazilike Navještenja jest crkva sv. Josipa. Prema tradiciji, ta je crkva sagrađena na mjestu Josipove kućice.

Na povratku do autobusa zapažamo muslimane kako se pripremaju za molitvu na otvorenom prostoru. Tu je bila planirana izgradnja velike džamije, ali nakon prosvjeda pape Ivana Pavla II, mjesne vlasti su zabranile njenu gradnju. Odsjedamo u hotelu sv. Gabrijela, bivšem samostanu, jednom skromnom zdanju koje krase tri zvjezdice.
Nastavlja se

Tekst i snimke: fra Bono Tomić

(Informacija je preuzeta od Kraljeve Sutjeske Online)



- Privatni Oglasi i Reklamiranje -
Zelite podijeliti lijepe trenutke iz vaseg zivota s rodbinom, prijateljima, zajednicom, cijelom zupom? Radjanje djeteta,vjencanje,godisnjice, rodjendane? Zelite uputiti zelju specijalnoj osobi u vasem zivotu? Reklamirati vas biznis i ostalo? Iskoristite prednosti koje vam nudi internet i oglasavajte na njemu! Besplatne male oglase i reklame posaljite na nas E-mail: catici@catici.com E-Mail

- Tečaj 2018 -
CRO
BiH

DOGADJANJA TIJEKOM GODINE
Tradicionalna smotra folklora DANI KRALJICE KATARINE - Krajem listopada
Misa na oltaru domovine na Bobovcu - Krajem listopada
LINKOVI NAŠE ŽUPE
N IZBOR

Design by Catici.com - Dozvoljeno je presnimavanje, prenosenje sadrzaja.