Veliki Pečat Bosanskog Kralja Tvrtko I
(1353-1391)
Objavljene Vijesti
Trinaesta godišnjica zločina nad Hrvatima Kaknja, 13.6.1993
Kakanj: novo pomicanje granica vjere


Sutješki kraj s vareškom općinom je posljednja veće oaza katoličanstva i hrvatstva prema granici Istoka i Zapada. Stoga bi etničko čišćenje toga kraja ili humano preseljenje Hrvata iz njega značilo pomicanje granica Istoka, hrvatstva i Katoličke crkve prema Zapadu




Udaljen od Sarajeva 52, a od Zenice 30 kilometara, Kakanj, rudarski industrijski gradić, smjestio se na rijeci Bosni. Područje kakanjske općine je kultno mjesto bosanskih katolika i Hrvata. Kraljeva Sutjeska s glasovitim franjevačkim samostanom iz 14. stoljeća i crkvom sv. Ivana Krstitelja. U blizini je kraljevski grad Bobovac s mauzolejem bosanskih vladara, a sama Kraljeva Sutjeska je bila prijestolnica banova i kraljeva Kotromanića.

Sablasno prazna sela


Franjevački samostan je prava riznica hrvatske crkveno-kulturne baštine, s knjižnicom koja broji 31 inkunabulu, a čitava BiH ih posjeduje tek 63, i arhivom u kojemu se čuva više od 3 tisuće neproučenih turskih dokumenata.
Sutješki kraj s vareškom općinom je posljednja veća oaza katoličanstva i hrvatstva prema granici Istoka i Zapada. Stoga bi etničko čišćenje toga kraja ili humanon preseljenja Hrvata iz njega značilo pomicanje granice Istoka, hrvatstva i katoličke Crkve prema zapadu i gubitak vjekovno hrvatskog povijesnog i katoličkog prostora.
Općina Kakanj je po popisu stanovništva iz 1991. godine imala 55.950 stanovnika, a od toga je bilo Muslimana-Bošnjaka 54,56 posto, Hrvata 21,59 posto i Srba 8,80 posto. Hrvata je 1971. bilo 33,2 posto. Ratnim sukobima kakanjska općina je doživjela veliku demografsku promjenu. Ona je bila gotovo sva etnički očišćena od Hrvata i Srba. Čitava hrvatska sela su bez stanovnika, kuće su opljačkane, spaljene i minirane, a još i danas sablasno zjape prazna hrvatska sela.
S početkom srpske agresije na obranu svojih domova prvi se digao i organizirao hrvatski narod u HVO, Muslimana-Bošnjaka bilo je nešto u HVO-u, a najviše u teritorijalnoj obrani kao integralnom dijelu JNA.
Napetosti između dva naroda su sve više rasle, a do prvog incidenta došlo je 17. ožujka 1993. godine kada je ranjena hrvatska djevojčica Gordana Radoš, a na nju su pucali vojnici Armije BiH. Istoga dana pripadnici muslimansko-bošnjačkih oružanih snaga ubili su u Kaknju Ivu Vuletića, zapovjednika HOS-a. Zatim počinju istjerivati Hrvate iz njihovih kuća i stanova. Sejo Kezić, pripadnik paravojne postrojbe Armije BiH koju je formirao imam Ševal Omerspahić, nožem je ubio jednu stariju ženu Hrvaticu.

Masovni zbjeg


Brojna su stratišta zločina nad Hrvatima u kakanjskoj općini za ratnog sukoba između Armije BiH i HVO-a. Ratnih žrtava bilo je 79, od toga 61 odrasli civil, 6 djece i 12 zarobljenih vojnika HVO-a, a protjerano je ili izbjeglo 16. tisuća Hrvata. Na blagdan sv. Ante Padovanskoga, kojega u Bosni uz katolike uvelike štuju i pravoslavci i muslimani, došlo je do masovnog stradanja Hrvata u općini Kakanj. Toga dana paravojne i redovite postrojbe Armije BiH ubile su u selu Drenoviku 16 Hrvata, u Slapnici 9, u Kraljevoj Sutjesci 4, u Bištranima 4, u Kovačima-Bradarićima 10, u Grmačama 3.
Frontalni napad postrojbi Armije BiH na hrvatska sela u kakanjskoj općini počeo je 8. lipnja, a kulminirao je 13. lipnja 1993. godine. U zbjeg je krenulo oko 15 tisuća Hrvata, uglavnom žena, djece i staraca u Vareš, koji ih je teškom mukom sve prihvatio.
U tom napadu sudjeluju postrojbe Armije BiH iz Zenice, Kaknja, Visokog i Breze. Ti vojnici su provodili politiku spržene zemlje jer su hrvatske kuće i stanove najprije pljačkali, a potom ih palili i minirali da se ljudi poslije ne bi mogli vratiti svojim domovima. Još i danas stravično izgledaju spaljene i puste kuće kakanjskih Hrvata, njihova polja su neobrađena, a gospodarstva su im uništena.
Zarobljeni vojnici HVO-a su ubijani na razne načine, žene su silovane, djece ubijana. U selu Ričici 12. lipnja 1993. zarobljen je pa okrutno ubijen Drago Babić, vojnik HVO-a. U selu Bradarićima vojnici Armije BiH naredili su skupini civila da legnu na zemlju, stave ruke na zatiljak i onda su ih izbliza ubijali. Janja Bradarić, žena Marka, zaklana je, a prije je u nju pucano. Sa svoja tri sina ubijen je Juro Jurić.
U jednom hrvtskom selu nađen je zaklan starac, a njegove dvije kćeri su silovane i ubijene. Jedna od njih je bila vezana rukama oko umivaonika i nakon silovanja priklana. Druga je bila vezana rukama za bide i s glavom u njemu.

Okrutna imamova postrojba


Posebno je bila okrutna paravojna postrojba imama Ševala Omerspahića. On je rodom iz kakanjskog sela Kaparovića, prije rata je radio u Islamskoj zajednici u Sarajevu. Njegova postrojba imala je mnogo stranih i domaćih mudžahedina, a isticala se okrutnošću prema hrvatskim žrtvama. Bojili su se u crno, nosili su crne marame i svojom pojavom su ulijevali strah i trepet. Hrvati kakanjske općine posebno optužuju za okrutnost 7. muslimansku brigadu iz Zenice i jednog od njenih komandanata Muhmuta ef. Karalića.
Nadležne hrvatske vlasti u BiH još u jesen 1994. godine podnijeli su krivične prijave za ratne zločine nad Hrvatima protiv Faruka Neimarlije, Ejuba Jahića, zvanog Bube, Fahrije Ademija, Albanca, imama Ševala Omerspahića, Seje Karzića, zvanog Karajica, Mirsada Nazifa i Refika Karzića, Zijada i Mehmeda Tarka i drugih.

(Informacija je preuzeta od Slobodne Dalmacije, piše Ivica Mlivončić)



- Privatni Oglasi i Reklamiranje -
Zelite podijeliti lijepe trenutke iz vaseg zivota s rodbinom, prijateljima, zajednicom, cijelom zupom? Radjanje djeteta,vjencanje,godisnjice, rodjendane? Zelite uputiti zelju specijalnoj osobi u vasem zivotu? Reklamirati vas biznis i ostalo? Iskoristite prednosti koje vam nudi internet i oglasavajte na njemu! Besplatne male oglase i reklame posaljite na nas E-mail: catici@catici.com E-Mail

- Tečaj 2024 -
CRO
BiH

DOGADJANJA TIJEKOM GODINE
Tradicionalna smotra folklora DANI KRALJICE KATARINE - Krajem listopada
Misa na oltaru domovine na Bobovcu - Krajem listopada
LINKOVI NAŠE ŽUPE
N IZBOR

Design by Catici.com - Dozvoljeno je presnimavanje, prenosenje sadrzaja.