| Iz sjećanja na prošla vremena: Prelo |
 Ono što su bile mobe u proljeće i ljeto (kopači, žetelice, kosci, kupjelice), to su s jeseni bila prela, uz razliku što su se poslovi u mobama radili po danu, a prelilo se po noći. Prelo se sazivalo za poslove koje domaćini nisu mogli sami uraditi.
To je obično bilo komljenje kukuruza, ribanje jabuka i krušaka za pekmez, češljanje i vlačenje vune. Domaćin je pozivao na prelo djevojke iz svog sela, a često i iz susjednih sela. Djevojke su rado išle na prelo jer je to bila prilika da se uz rad sastanu s prijateljicama, zapjevaju, poigraju, našale se, a dolazili su i momci pa je bilo i ašikovanja. S večeri bi se skupile cure u kuću na večeru, a poslije večere bi se radilo, ponekad i cijelu noć. Tko zna kako se s momcima javljalo da je negdje prelo? Nekad je bilo dovoljno da se čuje pjesma i momci su znali da je prelo tu. A pjevalo se ovako:
Sjaj, mjeseče, s večeri do zore,
Dok mi dragi prijeđe preko gore,
Da ne sretne vuka il’ hajduka!
Ili ovako:
Prelo preli, moga dragog nema!
Bože mili, što li mi ga nema,
Il’ je bolan, il’ mu ne da majka?
Momci nisu pozivani, ali su dolazili pa bi uz šalu i pjesmu pomagali – donosili kukurusku, odnosili okomljene kukuruze u koš, donosili jabuke ili kruške i sl. Kad je prelo sazivano za ribanje jabuka i krušaka za pekmez, cure su sa sobom nosile i erende (ribež). Tu se radilo o velikim količinama voća koje se cijelu noć erendalo da bi se sutradan cijedio sok koji se upjecao u velikim kazanima (aranijama).
Nekada su išle na prela, sada su ostala samo sjećanja i pjesma
Tako se dobivao pekmez koji su zvali «rijetki» za razliku od šljivovog koji je bio «gusti». Zimi bi rijetki pekmez služio kao poslastica, a stavljao bi se i u neke kolače umjesto šećera. Pri radu na prelima se pjevalo i natpjevavalo:
Mala moja, bosioče rani,
Jesu l’ tebi dugi ovi dani?
Jesu mili, kako ne bi bili,
Gotov’ su me u crno zavili!
Ili:
Mala moja, kako ću te zvati:
Srce, dušo, golube krilati?
Ili
Poljubi me, moja mila diko,
Samo pazi da ‘ko ne opazi!
Obično bi se našao netko sa šargijom pa bi se i zaigralo, a onda opet na posao dok se ne završi. Komljenje kukuruza i ribanje jabuka obavljalo se napolju, a češljanje i vlačenje vune u kući. Vuna se češljala i pripremala za tkanje ćurdija, pregača, prostjerača, jastuka i ponjava. Od vune i kozje dlake (kostrijeti) tkali su se pokrovci. Njima se pokrivalo umjesto jorgana i deka. Istodobno uz češljanje se i vlačila vuna metalnim grebenima. Tako se pripremala osnova za razna tkanja. U stankama za odmor služile su se jabuke, kruške, orasi.
Prelo je bilo dobro ako je bilo puno cura pa se posao brzo uradi, a ima i vremena za pjesmu i kolo. Po završetku posla, često u zoru, prelo se razilazilo i spremalo za neko novo pa bi se zapjevalo:
Moj kolega, kud ćemo na prelo,
u Jelaške, janje moje bijelo…
Napisala: Vjekoslava Tomić
(Informacija je preuzeta od Kraljeve Sutjeske Online) |
|
|
|
|
- Privatni Oglasi i Reklamiranje - |
|
|
|
|
|
Zelite podijeliti lijepe trenutke iz vaseg zivota s rodbinom, prijateljima, zajednicom, cijelom zupom? Radjanje djeteta,vjencanje,godisnjice, rodjendane? Zelite uputiti zelju specijalnoj osobi u vasem zivotu? Reklamirati vas biznis i ostalo? Iskoristite prednosti koje vam nudi internet i oglasavajte na njemu! Besplatne male oglase i reklame posaljite na nas E-mail: catici@catici.com
E-Mail |
|
|
|
|
|
DOGADJANJA TIJEKOM GODINE
 Tradicionalna smotra folklora DANI KRALJICE KATARINE - Krajem listopada Misa na oltaru domovine na Bobovcu - Krajem listopada
|
